28.9.2016

POZIV NA PREDSTAVLJANJE STUDIJA URBANOG DIZAJNA I ODRŽIVE GRADNJE GRADA DUBROVNIKA

Prezentacija SWAT Studio: 6 studija slučaja urbanog dizajna i održive gradnje u Gradu Dubrovniku u organizaciji Delft Tehnološkog sveučilišta iz Nizozemske, DURA-e Razvojne agencije Grada Dubrovnika i Fakulteta strojarstva i brodogradnje Zagreb održat će se 30.rujna 2016. u Kampusu Sveučilišta Dubrovnik (Branitelja Dubrovnika 41) s početkom u 10:00 sati.SWAT Studio se održava od 19. do 30. rujna 2016 godine u Dubrovniku koji okuplja 38 studenata arhitekture iz Nizozemske i Grčke, a predvodi ih prof Dr Craig Lee Martin. Tijekom svog boravka u Dubrovniku studenti su analizirali različite gradske lokacije te izradili idejne arhitektonske studije nudeći prijedloge urbane i održive gradnje za sljedeće lokacije: Opća bolnica Dubrovnik (Medarevo), Gruž - javne površine, Gruž - gradske prometnice, energetski održivi razvoj Starog grada, Ploče - javne površine i Park Gradac. Prezentacija rada SWAT Studija će trajati 90 minuta. Molimo ukoliko ste zainteresirano da svoj dolazak potvrdite do 29. rujna 2016. na e-mail: apilato@dura.hr ili na broj 099 536 1056.
27.9.2016

LJETNIKOVAC GUČETIĆ - DRUŠTVENI CENTAR MOKOŠICE

U sklopu projekta "2nd Chance" iz programa URBACT III. uskoro se mogu očekivati radionice, iz kojih bi se iznašlo rješenje, što će se održavati u obnovljenom ljetnikovcu, smještenom na obali Rijeke dubrovačke, zamišljenom da u društvenom aspektu bude društveni nositelj cijele Mokošice. Priča oko revitalizacije renesansnog ljetnikovca Gučetić, koji nosi ime po vlastelinu Klementu Vlahovu Gozzi, nastalom krajem 16. stoljeća, počinje 2013. godine. Tada je gradonačelnik Andro Vlahušić najavljivao kako bi ljetnikovac trebao postati mokoški društveni centar, a uz zabavna događanja koja su se ovoga mjeseca ispred Gučetića održala, taj plan polako se počinje realizirati.O obnovi ljetnikovca govorilo se i kroz kandidaturu Dubrovnika za Europsku prijestolnicu kulture. Pomak naprijed u realizaciji zamišljene ideje da ljetnikovac Gučetić postane društveni centar Mokošice polako se ostvaruje uz pomoć odobrenog projekta "2nd chance" iz programa URBACT III, koji se financira novcem Europskog fonda za regionalni razvoj. Za navedeni projekt DURA je osigurala 48.000,00 EURA bespovratnih sredstava. Cilj projekta je razviti akcijski plan revitalizacije ljetnikovca Gučetić.  DURA-i je cilj kroz projekt donijeti akcijski plan upravljanja za Ljetnikovac uključivanjem relevantnih lokalnih dionika.  Svi zainteresirani mogu se uključiti i doprinjeti stvaranju i obogaćivanju društvenog centra.Kroz projekt će se iskristalizirati potrebe i želje stanovnika Mokošice s ciljem da se taj dio Grada društveno i ekonomski podigne.  Trenutno uloga DURA-e je isključivo programske namjene, odnosno da se osmisli program koji će se odvijati u ljetnikovcu jednom kad on i infrastrukturno bude obnovljen.  Infrastrukturni dio obnove je na Zavodu za obnovu Dubrovnika. Ravnateljica Iva Carević Peković kazala je kako se ZOD prijavio "na natječaj Ministarstva kulture za projektnu dokumentaciju za izradu idejnog rješenja". DURA u suradnji s Gradom Dubrovnikom i ZOD-om i dalje radi na idejama revitalizacije ljetnikovca kao i na njegovoj budućoj namjeni kako bi jednog dana bio društvena žila kucavica Mokošice.
21.9.2016

INFO-DAN – ENERGETSKA UČINKOVITOST U ZGRADARSTVU

Info-dan predstavljanje „Programa povećanja energetske učinkovitosti višestambenih zgrada na području grada Dubrovnika" održan je 20. rujna 2016. godine u sportskoj dvorani u Gospinom polju u organizaciji DURA-e. Cilj Info-dana bio je predstaviti svim zainteresiranima mogućnosti sufinanciranja koje nudi Program te time potaknuti veću uključenost i interes građana.U uvodnom dijelu su direktorica DURA-e Andrea Novaković i stručni suradnik DURA-e Marko Cosmai upoznali su sve prisutne s mjerama Programa te postupkom prijave na bespovratna sredstva Grada Dubrovnika i DURA-e. Potom su direktor Domouprave Dubrovnik d.o.o. Konsuelo Končić i predstavnici zgrade Batala 19, Miho Klečak i Nikša Gojavić predstavili najsvjetliji primjer prve energetske rekonstrukcije višestambene zgrade u Dubrovniku uz korištenje poticaja Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost te Grada Dubrovnika i DURA-e. Njihovo iskustvo u provedbi projekta bilo je vrlo zanimljivo ostalim predstavnicima zgrada koji su iskazali interes za primjenom propisanih mjera u vlastitim stambenim objektima.Grad Dubrovnik je kao jedina jedinica lokalne samouprave u Republici Hrvatskoj raspisao ovakav program kojim kroz dodjelu bespovratnih sredstava potiče svoje građane na energetsku obnovu svojih stambenih objekata. Ovakva vrsta poticaja će prema regulativama Europske Unije biti dostupna do 2020. godine. Javni poziv za povećanje energetske učinkovitosti u zgradarstvu na području grada Dubrovnika raspisan je 04. srpnja 2016. godine. Prema njegovim uvjetima Program se sastoji od tri mjere sufinanciranja. Provedba energetskih pregleda i energetsko certificiranje te izrada projektne dokumentacije se sufinanciraju s 85%, a energetska obnova zgrada s 20% sredstava od ukupne vrijednosti investicije. Pritom se treba imati u vidu da se postotak sufinanciranja treće mjere nadovezuje na 40% ukupnih sredstava koje pojedina zgrada stječe uspješnom prijavom na natječaj Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.Procedura prijave se sastoji od tri koraka:1. Predstavnik stanara traži ponudu certifikatora ili projektanta.2. Predstavnik stanara osigurava suglasnost suvlasnika zgrade (51% od ukupne stambene površine).3. Predstavnik suvlasnika i upravitelj zajedno podnose prijavu s potrebnom dokumentacijom. Javni poziv s pripadajućom dokumentacijom i obrascima objavljen je na stranicama DURAe i Grada Dubrovnika, a otvoren je do kraja tekuće godine odnosno do iskorištenja financijskih sredstava.Sve obavijesti mogu se dobiti na besplatni telefon 0800 5770 (radnim danom od 8 do 16 sati), slanjem upita na e-adresu eeinfo@dura.hr ili osobno u sjedištu Razvojne agencije Grada Dubrovnika, EE INFO ured, Branitelja Dubrovnika 15.
20.9.2016

ĐIR ZA GRAD - DAN BEZ AUTOMOBILA

Povodom Svjetskog dana bez automobila, Udruga Sigurnost u prometu, Grad Dubrovnik i Razvojna agencija Grada Dubrovnika DURA, organiziraju biciklijadu „Đir za Grad" koja će se održati 22. rujna 2016. godine sa startom u 16.00 sati s Pila.Sudionici će voziti rutu: Pile – Ulica Branitelja Dubrovnika – Splitski put – Ulica Vladimira Nazora – Zagrebačka ulica – Ulica Kralja Petra Krešimira IV – Ulica Frana Supila – Stradun (ulaz s Ploča). Kraj utrke je planiran oko 17 sati na Stradunu ispred palače Sponza.Biciklijadi će se pridružit i Biciklistički klub „Konavle".Brojni europski i svjetski gradovi obilježavaju Svjetski dan bez automobila na različite načine, a sve u cilju jačanja i podizanja svijesti građana o zdravlju, kvaliteti života i koristi za okoliš.Iskoristite Europski dan bez automobila da učinite nešto dobro za sebe i našu planetu.
19.9.2016

DURA i GRAD DUBROVNIK PRIMILI STUDENTE TEHNOLOŠKOG SVEUČILIŠTA IZ NIZOZEMSKE

Posjeta studenata tehnološkog sveučilišta iz Ninozemske u sklopu grupne terenske nastave Delft Tehnološkog sveučilišta iz Nizozemske održala se 19. rujna 2016. godine u Dubrovniku.Posjet 38 studenata, koje predvodi prof. Dr Craig Lee Martin iz Ujedinjenog Kraljevstva, provodi SWAT studio u suradnji s Gradom Dubrovnikom, DURA-om te Fakultetom strojarstva i brodogradnje iz Zagreba, a tijekom boravka u Dubrovniku studenti će obilaziti različite gradske lokacije te ih promatrati kao „studije slučaja" te za iste dati prijedloge rješenja i poboljšanja „uskog grla".Radni dio predavanja održava se u prostorijama DURA-e te sveučilišnom kampusu. Predavanja su otvorena i za javnost, a za sudjelovanje potrebno se pribilježiti putem emaila info@dura.hr ili na telefon 638 236.
19.9.2016

BOGAT PROGRAM “PLODOVI POLJA NA RUBU GRADA”

Na dvodnevnoj tržnici "Plodovi polja na rubu Grada" koja se u Dubrovniku organizira u okviru projekta prekogranične suradnje "Agrobiznis – oplemenjivanje poljoprivredne baštine Dubrovačko-neretvanske regije" u subotu, 17. Rujna u 18:00 sati u Lazaretima je održana panel diskusija pod nazivom "Mogu li tradicijski proizvodi preko granice?"U diskusiji, koju je moderirao Ivo Kara-Pešić iz dubrovačke udruge Kinookus, sudjelovali su Željko Raguž, dogradonačelnik Grada Dubrovnika, Slobodan Vulešević iz Centra za razvoj Hercegovine, Lidija Dundović Rašica, viši državni sanitarni inspektor te Ivo Rilović i Slaven Oštrić iz veterinarske postaje Karasovići. Ivo Kara-Pešić u uvodnoj je riječi naglasio kako se kroz Agrobiznis projekt po prvi puta nastoje uspostaviti mehanizmi plasmana poljoprivrednih proizvoda iz susjednih općina Bosne i Hercegovine na dubrovačko područje koje zahvaljujući brojnim turističkim djelatnostima predstavlja njihovo veliko, potencijalno tržište. Dogradonačelnik Raguž naglasio je da je Grad Dubrovnik nositelj projekta s hrvatske strane upravo zato što u turističkim djelatnostima lokalno uzgojena hrana predstavlja proizvod koji gosti i lokalni ljudi žele kušati, te je najavio osnivanje zadruge koja bi po povoljnim cijenama otkupljivala veće količine proizvoda i plasirala ih na lokalno tržište. Slobodan Vulešević iz Centra za razvoj Hercegovine prisutnima je predstavio potencijale Popovog polja i proizvode koji su trenutačno najzastupljeniji, naglašavajući da se puno problema može riješiti ako postoji odgovarajuća politička volja te naveo primjer najvećeg sajma tradicijskih proizvoda na svijetu, talijanskog Terra Madre Salone del Gusto. Lidija Dundović Rašica iz sanitarne inspekcije sudionicima i posjetiteljima pružila je konkretne primjere proizvoda biljnog podrijetla koji se bez ograničenja mogu uvoziti iz susjedne Bosne i Hercegovine te istaknula kako bi zadruga kao pravni subjekt mogla biti njihov budući uvoznik.Ivo Rilović i Slaven Oštrić iz veterinarske postaje Karasovići govorili su o proizvodima životinjskog podrijetla i konkretnim uredbama Europske unije koje jasno određuju proizvode dozvoljene za uvoz iz tzv. trećih zemalja u države EU. Publika je tako saznala da za mesne proizvode ne postoji dozvola uvoza, dok je za mliječne proizvode točno određeno iz kojih proizvodnih pogona mogu doći. Novost za sudionike bila je informacija da je moguće uvoziti bosanskohercegovački med koji poštuje propisane standarde proizvodnje. U sklopu otvorenja sajma, prisutnima su se također obratili gospođa Andrea Novaković, direktorica razvojne agencije Grada Dubrovnika DURA, gospodin Željko Raguž, dogradonačelnik Grada Dubrovnika, te gospođa Marija Proleta iz općine Ravno su se obratili nazočnima, a u sklopu svečanog otvorenja sajma. U 20:00 sati 17. rujna započeo je koncert dubrovčke grupe Gruhak. Sajam je ponudio bogati program od izlagača i raznolikih proizvoda, panel diskusija i koncerata, grupe Gruhak i klape Kaše. Dvodnevna tržnica "Plodovi polja na rubu Grada" se u Dubrovniku organizirala u okviru projekta prekogranične suradnje "Agrobiznis – oplemenjivanje poljoprivredne baštine Dubrovačko-neretvanske regije". U okviru ovog projekta ovakav sajam slijedi i u Hercegovini u srpnju 2017. Sajam "Plodovi polja na rubu grada" dio je projekta AGROBIZNIS - oplemenjivanje poljoprivredne baštine u prekograničnoj Dubrovačko-hercegovačkoj regiji koji za cilj ima uspostaviti stalnu komunikaciju između poljoprivrednih proizvođača i konzumenata poljoprivrednih proizvoda. Kako bi se ovaj cilj ostvario, Europska unija kroz instrument za pretpristupnu pomoć (IPA) u okviru Programa prekogranične suradnje Hrvatska – Bosna i Hercegovina 2007 – 2013. financira dvogodišnji projekt s oko 350.000 eura. Zahvaljujući ovim sredstvima kroz projekat se radi na jačanju unutarnjih kapaciteta u obje regije i podizanju svijesti o postojećim vrijednostima tradicionalnih i autohtonih proizvoda.